Rafting Tara River / Rijeka Tara splavarenje

Spalavom niz Taru

Kanjon rijeke Tare – Tmora

Crna poda, duga 1,5 km a široka 500m, zaravan na obroncima Sinjajevine, ndnesena nad Tarom. Prašumski rezervat crnog bora u kome su najvisočija stabla u Evrpi (50 m) starosti 400 godina. Na ovm lokalitetu živi i najljepša orhideja Evrope, Gospina Papučica.
Djavolji Lazi je tjesnac ispod Crnih poda, mjesto gdje se Tara sužava na 4-5 metra širine. Nekada je postojao prelaz na ovom mjestu, u vidu brvna. Na ulazu u Dobrilovinu, strme padine Sokolovine.
U Dobrilovini je manastir Sv. Đorđa iz 14 vijeka, nekadašnji obrazovni kulturni i politički centar ove regije. Ovdje postoje i dvije znamenite pećine: Manastirska (prva škola u ovoj regiji) i Šalintrača (pravila se šalitra za barut. Nekada su postojali i mljkovodi, kojima se Sinjajevine dopremalo mlijeko do manastira. Nizvodno su i mjesta gdje se Tara moze pregaziti: Gaz Kulina, Milića i Šaronjin brod. Iznad dobrilovine se protežu moćne stijene – Tarske grede.
Vaškovska rijeka je ponornica sa 2-3 km veoma dubokog kanjona. U blizini su i vrelo Bijelovac i Česma (Ćorbudžak). Tu su i bukovi, Bijeli kamen i Bjelovac kao i Bjelovačka i Dovoljska pećina.
Premćansko proširenje u kome su selo Premćani kao i Premćanski most. Tu se nalazi manastir Dovolja iz 13 vijeka. Za njega je priča da je bio veoma bogat manastir i da je bilo svega dovoljno, pa otuda i ime Dovolja. Od njega vode ostaci puta ka Brskovu.
Šljivinsko, šljivinska pećina, Mesni potok. Pećine Bojana i Trojana. Za ove pecine postoji prica da su u dvije sestre Bojanu i Trojanu, bio zaljubljen momak Radovan. On nije moga da se odluci koju da ozeni a kako mu nijesu dali da ozeni obije one su se sa tih mjesta bacile u Taru, od tada ove dvije pecine nose imena dvije sestre. Kada je Radovan vidi sta se desilo i on se bacio u Taru, sa suprotne strane a stijena sa koje je skocio nosi njegovo ime, Radovan stijena. Tu se nalazi i jama Čavčanica.
Ispod grede koja se spušta od Šljivinske izvire Ljutica. 200m toka, izvire iz pećine 35 m iznad nivoa rijeke Tare. Na njoj ostaci mlinova.
Selačka rijeka koja ima kanjon 12 km, dubine oko 400m.

Ljutica 1

Ljutica

Đurđevića Tara, izvori – Vruljci, manastir Đurđevića Tara posvećen arhandjelu Mihailu a potiče iz 14.vijeka. Most na Đurđevića Tari. Prije novoga mosta postojao je stari most koji se koristio do prije 25-30 godina. U Đurđevića Tari se nalaze i ostaci drvnih nekropola sa stećcima kao i grčko groblje.
Leverska rijeka.
Lever tara, ilirske i rimske nekropole. Iznad, na obali Leverske rijeke je antičko svetilište Mitreum. U Lever Tari su i ostaci rimskog mosta u Leverima (rimski most Via Anagnasti).
Iznad ostataka karavanskog puta nalaze se ostaci srednjevjekovnog grada Pirlitora u kome je prema legendi stolovao vojvoda Momčilo.
Mušova vrela, lepezastog oblika i Bijela vrela na kojima izbija voda iz Crnog Jezera, vrelo sifonskog tipa.
Crne ploče divlji buk. pećina Bojana.
Gornja obodina (Tara 5 m široka)
Lazin kamen- tu je Tara najdublja 12-18m a ujedno i najuža 4m.
Sige (Bobovske) – vodopad. Bobovska vrela
Ninkovića luka – uzak kanjon a sa lijeve je zaravan, odmorište za splavare.
Rijeka Draga je desna pritoka Tare, duga 11,2 km i nastaje od više izvora ispod vrhova Ljubišnje. Protiče kroz uzan i divlji kanjon dubok i 800 m. Ponornica je i na svom toku ima dva vodopada. Kod ušća Drage u Taru nalazi se snažan izvor Turska glava a nešto niže i izvor Kućišta.
Radovan luka – ostaci «grčkih» spomenika, gole stijene Sokoline i padine Ćurevca, kao i
Ispod Tepaca Tara prolazi preko Tepačkih bukova i prolazi kroz najdublji dio Kanjona (Štuoc 2104m/nm, Obzir 1886m/ nm). Most na Tepcima, crkva u selu Tepca. Ilirske nekropole kao i ilirski nadgrobni spomenici – tumuli. Tepački bukovi.
Buk Siljevača

Bajlovića sige – snažan izvor koji vodopadom pada u Taru. To je potok Bucavica koji snažnim mlazom izvire iz istoimene pećine u stijeni i u njoj pravi 100-tinjak metara dugačko jezero.
Sušica – ponornica koja nekoliko puta ponire i javalja se duž svoga kanjona dubokog 700 m a nosi vode Škrčkih jezera i drugih voda koje poniru u Škrci. Dugačka je 15 km a mjesto gdje se uliva u Taru neziva se sastavci.
Bukovi gornji i donji Nozdruć, Prodrta Usov

Jovicica sige

Jovicica sige

Jovovića sige, dcva vodopada 10mi 40m visine.
Kanjon od utoka Sušice do Brštanovice je veoma strm i u ovom dijelu redjaju se: utok potoka Gubavice, Nozdurić, Prijesci, Prodrta usov, Obrt, Sige (Jankovića sige) i Bijeli brijeg.
Bijeli do, izvor Skakavac i Ostaci mosta
Bijeli bijreg – ostaci starog mosta.
Brštanovica je najveći buk na Tari a ispod njih je Đenska luka. Brštanovački most
Od Brštanovice do Uzlupa kanjon je nešto niži ali zato tu Tara ima veliki pad i tu se nalaze najveci bukovi. Ova etapa je «adrenalinska» i na njoj se redjaju bukovi: Brštanovački, Varda, Ćelije, Mladički buk…
Uzlup – manje proširenje gdje se ulivaju Urva i Ljutnica. Iznad se nalazi snažno Mahnito vrelo. Na Uzlupu se vide ostaci mosta kao i stare brane koja je sluzila kao ustav za balvane koji su se transportovali Tarom. Prekoputa ispod Crkvičkog Polja je karstifikovana dolina zaostale Tarine pritoke koja je tekal od Rudog polja. Vode koje sada tamo poniru javljaju se kao Grubački potok.
Lijećevina gdje se nalazi vodopad kao i ostaci vodenica.

Šipčanica – snažan potok koji ponire ispod Zlatnog bora.
Šćepan polje – pitomo proširenje gdje se Tara sastaje sa Pivom i izlaz iz kanjona. Iznad sastavaka Tare i Pive uzdiže se uzvišenje sa ostacima Soko – grada, crkve i dvora. Prvi put se pominje 1419. godine kao dvor vojvode Sandelja Hranića.
U kanjonu Tare mogu se vidjeti i ostaci jos dva srednjovjekovna grada: Taban grad – na oštrom grebenu iznad sela Stabna i Kukulj grad kod sela Goste, koga je posjedovao Herceg Stjepan. Kako je rijeka Tara bila i granica izmedju Crne Gore i Turske u kanjonu se mogu vidjeti i ostaci turskih «karaula» po visovima na desnoj obali Tare: Izjalovica i Krušla iznad Vaškova; Orašac, Šejtan, Katabun i Štrbina iznad Premćana; Kričak na Kosanici; Vis iznad Levera i dvije «kršle» na Ograđenici i Bobovu.

Rijeka, koja je cijelim svojim tokom pitka, pružiće vam nezaboravne trenutke i jedinstven osjećaj tokom RAFTINGA.

Ovdje, u ovom kanjonu, u njegovom okolišu, jedino nema nestašice prirode. Tu će te sresti i kuće, ostatke vodenica, manastira, ali i čobane i mlade srne, koje piju vodu na svom vodopoju. Tu su izvori, bijeli kao snijeg i nebo plavo kao lan, livade, očuvana autentična sela, manji i veći pristani, luke, stajališta za splavove i splavare, voda kao suza čista, i flora i fauna, od koje će vam zastati dah .

nikolina_ljubicica

Čovjek i priroda
Brzina života, kojom je čovjek prinuđen da živi u današnje vrijeme, otuđuje ga od prirode i on zaboravlja da pripada njoj, a ne ona njemu. Zaboravlja da mi nijesmo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode, da stjenoviti vrhovi, flora, fauna i čovjek, svi pripadaju istoj porodici. Ljudska vrsta, naprotiv, najveći dio svog vremena provodi u uništenju ili uništenoj prirodi, stvarajući prljav vazduh, i kao da ne opaža šta udiše, kao ni buku, koja mu vrijeđa uši…Tara čitavim svojim tokom i pored jakih bujica i brze vode ima svoj prepoznatljivi mir, nešto što nam svima nedostaje i za čim tragamo cjelog života. Spustajući se niz Taru, mi se vraćamo svom početku, lakše ga razumijemo i kada dođemo do kraja rijeke, nikada ne zaboravljamo pređeni put…
Rijeka Tara rafting/ Bajlovica sige
Tara i Rafting
Po stepenu atraktivnosti za rafting, Tara je dobila ocjenu 4 čime je u grupi sa Koloradom i najatraktivnim svjetskim rijekama. To znači da po atraktivnosti i avanturi, koju može da pruži, spada u sam vrh svjetskih rafting rijeka.
Jedino raftingom može se otkriti anatomija kanjona i njegov cjelokupni rukopis. Samo tako može se vidjeti ono što treba da se vidi, čar i draž ovog izobilja. Splavarenje svemu tome daje novu dimenziju intimnog druženja sa čistunstvom prirode. Svaki novi kilometer, ponekad i metar, na toj stazi, druga je nijansa, drugi prizor i drugi izazov.
To je najljepši i najatraktivni način da se vidi i oseti ova ljepota i da se uziva u blagodetima, koje je priroda stvorila.

RAFTING sa gumenim čamcima u ponudi je većine agencija. Aranžmani su jednodevni, dvo, i trodenevni a dužina RAFTINGA od 15 do 85 kilometara. Na višednevnim putovanjima Tarom, uživaćete u njenim lukama, kampovima netaknute prirode, noćima punim zvijezda i hukom koji će vam uljepšati snove.

Polazi se sa Splavišta, odakle se vide vodopadi Ljutice, most na Tari (165 m visok), stari Rimski prolaz, Lever Tara, a onda vas čekaju podivljali bukovi Funjički i Bijele ploče, proći ćete Mišovo vrelo, gdje je kanjon najdublji (1100 m), ispod vrha Ćurevac (1650 m), vodopada rijeke Drage i Radovan luke. Dio koji potom slijedi, ljepotom prirode i snagom brzaka zaustavlja dah – Tepački bukovi, kanjon Sušice, Bailovića sige (jedinstven vodopad) i Brštanovički bukovi.

Rafting / Rijeka Tara

Splavarenje se završava kod Šćepan polja. Jednodnevno splavarenje od kampa Brštanovica do Šćepan polja, u dužini od oko 18 km traje 2-3 sata. Na ovom najkraćem ali i najuzbudljivijem dijelu kanjona, najveća je visinska razlika između polazišta i cilja (pad vode). U ovom dijelu, nailazi se na 21 brzak (buk) od ukupno 50 koliko ih je na Tari. To su Brštanovički, Pećine, naročito opasan buk Ćelije, Vjernovički…Ručak ili vecera, zavisno od izabranog programa, organizuje se u prirodi, pored rijeke, gdje možete probati specijalitete ovog podneblja: skorup, sir, jagnjetinu i hljeb ispod sača.

Niz Taru se spusta sa specijalnim čamcima, rađenim za divlje vode, a osam nezavisnih komora čine ih popuno sigurnim. Svaki putnik je snabdeven pojasom za spasavanje, a djeca i kacigama za glavu. U slučaju kiše, na raspolaganju su ogrtači. Kroz sve ove pustolovine i upoznavanje sa Tarom, vodiće vas vješte ruke gorštaka, koji poznaju svaku stazu i kamen, pa će te se u svakom trenutku osjećati bezbjedno.
O kanjonu
Kanjon Tare je sunovrat u dubinu zemlje, brazda okomito i duboko usječena između visokih planina, jedna od najdubljih, riječnom erozijom nastalih, provalija u svijetu, najdublji kanjon u Evropi i jedan od najljepših u svijetu.

Dužina Tare je 144 km, nastaje od Opasnice i Veruše, a sa Pivom od Šćepan polja gradi Drinu. Kanjonska dolina duga je 78km i visoka preko 1300m.

Sve ovo opisano vidjeti svojim okom, znači vratiti se u nešto drago i duboko, biti u pohode onome što je rijetkost i nezaboravan duhovni doživljaj. Ovaj san, koji jednom doživite, uvijek će se vraćati u najljepšim slikama u vašem životu….

TARA VAS ČEKA.

 

covjek i biosfera

Оставите одговор

Попуните детаље испод или притисните на иконицу да бисте се пријавили:

WordPress.com лого

Коментаришет користећи свој WordPress.com налог. Одјавите се / Промени )

Слика на Твитеру

Коментаришет користећи свој Twitter налог. Одјавите се / Промени )

Фејсбукова фотографија

Коментаришет користећи свој Facebook налог. Одјавите се / Промени )

Google+ photo

Коментаришет користећи свој Google+ налог. Одјавите се / Промени )

Повезивање са %s

%d bloggers like this: